Kina trenutno ispušta više CO2 emisija nego bilo koja druga zemlja – što je navelo mnoge da vjeruju kako ona snosi najveću odgovornost za klimatske promjene. Međutim, situacija je složenija nego što se čini.
Optužbe se neprestano pojavljuju kad je riječ o raspravi o klimatskim promjenama: “Kina je najveći razarač planeta”, “Kina je najgora zemlja u pogledu zagađenja”, “Kina je kriva”. No, kakvu ulogu zapravo igra Kina u klimatskim promjenama?
Od 2008. godine Kina je na vrhu godišnje liste najvećih emitera stakleničkih plinova ugljičnog dioksida (CO2), prema internetskoj znanstvenoj publikaciji Naš svijet u podacima kojoj Sveučilište Oxford doprinosi. Kina je 2019. emitirala 10,2 milijarde tona CO2 – gotovo dvostruko više od Sjedinjenih Država (5,3 milijarde tona) – što predstavlja gotovo 28% globalnih emisija.
No same neto emisije nisu dovoljne da bi se Kina okrivila za klimatske promjene. “Ako pogledate samo jedan broj, dobivate samo jednu stranu priče”, kaže Shyla Raghav, potpredsjednica za klimatske promjene u Conservation International, ekološkoj organizaciji sa sjedištem u Sjedinjenim Državama.
Emisije CO2 po stanovniku daju drugačiju sliku
Da biste dobili bolji uvid, vrijedi pogledati emisije ugljičnog dioksida po glavi stanovnika. Kombinirajući podatke iz 2019. godine iz Globalnog ugljičnog projekta i Naš svijet u podacima, brojne države s Kariba i Perzijskog zaljeva predvode popis. Na 14. mjestu su SAD, s nešto više od 16 tona CO2 po stanovniku. Kina emitira manje od polovice od toga po stanovniku, što iznosi 7,1 tonu, što zemlju stavlja na 48. mjesto.
U slučaju ugljičnog dioksida, važno je znati da iz ljudske perspektive plin može ostati u atmosferi izuzetno dugo: cijeli postupak razgradnje traje nekoliko stotina tisuća godina, prema saveznoj njemačkoj agenciji za okoliš. Oceani i šume mogu prilično brzo apsorbirati dio plina – ali prema procjenama međunarodne studije Global Carbon Budget, oko 40% CO2 koje ljudi emitiraju od 1850. godine ostalo je u atmosferi.
Kada se ispituje što pokreće klimatske promjene uzrokovane čovjekom, moraju se uzeti u obzir povijesne emisije. Podaci pokazuju da je Kina, premda je drugi najveći emisija emisija ugljika od 2019. godine, emitirala 220 milijardi metričkih tona CO2 od 1750. godine – nešto više od upola manje od SAD-a koji je objavio 410 milijardi metričkih tona.
Povijesne emisije Njemačke iznose 92 milijarde metričkih tona, što je svrstava na četvrto mjesto iza Rusije i ispred Velike Britanije.
Treba uzeti u obzir i druge čimbenike koji se odnose na globalizaciju. Međunarodni prijevoz i zračni promet obično se ne pojavljuju u statistikama za pojedine zemlje, već su navedeni odvojeno. To znači da transport vašeg prijenosnog računala neće utjecati na proračun CO2 ni u Kini ni u vašoj zemlji.
Dakle, kada govorimo o odgovornosti za klimatske promjene, utjecaj nacionalne države ne može biti jedino mjerilo koje se koristi: Transport također ima značajan udio. U 2018. godini brodarstvo je bilo odgovorno za oko 2,9% ljudske emisije CO2. Udio civilnog zrakoplovstva bio je sličan u 2019., s nešto više od 2% (iako je to nešto veće s obzirom na atmosferske učinke letenja).