Mlado otvoreno kazalište – čuvar vatre za kazalište budućnosti

Za ljubitelje kazališta i makedonske kulturne scene, s dvomjesečnim zakašnjenjem, umjesto tradicionalnog krajem rujna, na prijelazu studenog i početkom prosinca, Mlado otvoreno kazalište još uvijek se događa. I to, za 45 obljetnicu, kao vapaj za normalnošću u vrijeme svjetske pandemije i u uvjetima kada je mnogo toga zauzela matica, te planiranje doista velike međunarodne manifestacije postalo je sizifovski čvor.

Međutim, u skladu s visokim ugledom i pod motom “Bit će sutra!”, Uglavnom putem interneta i dijelom uz fizičku prisutnost na tri pozornice, zakleti sljedbenici MOR-a i znatiželjnici planiraju izvesti 12 kazališnih projekata u 10 dana od kojih tri premijera umjetnika iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Grčke i Makedonije, koji će se neminovno baviti samo trenutnim trenutkom našeg sadašnjeg života, već idejama i konceptima za budućnost ovog otpornog i moćnog medija u širem socijalni okviri.

A početak 45 MOT-a bit će s premijerom izvedbe, ili ako želite tragediju u šest desetljeća “Univerzal u plamenu” autorskog tima koji je na praškom Kvadrijenalu osvojio glavnu nagradu “ZLATNI TRAK” za izvedbu, dizajn i svemir prošle 2019.

U ovom slučaju sutra navečer, 24 studenog u 19 sati, uz prisustvo publike i prema postojećim protokolima, Filip Jovanovski, Kristina Lelovac, Simona Dimkovska, Denis Ajdarević, Branko Atanasov, Ema Davceva, Nina Elzeser, Nenvad Tonkije, Nenad Tonkini, Kuch … svi okupljeni pod lepršavom zastavom Fakulteta zbog stvari koje se ne predaju, a ILO će se u suradnji s UKIM-om, odnosno Fakultetom dramskih umjetnosti, baviti stvarno aktualnom, neka to ne bude samo lokalno goruća tema .

Izvedba će pokušati pronaći odgovor na pitanje: Koja je uloga umjetnosti kada društvo raspravlja? Odgovoriti na dilemu ili postaviti pitanje: Što je društvo koje nije dovelo do ove situacije?

A razlog je inicijativa gurnuta u javnost 27. srpnja ove godine, što znači 57. godišnjicu katastrofalnog potresa u Skoplju, koja je na svjetlo dana iznijela ideju da će Univerzalna dvorana biti “najbolja”, najproduktivnija, najpametnija u kolapsu. I tako je krenula lavina za i protiv rušenja.