Razvoj problema: Radioaktivni otpad u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina sastoji se od dva entiteta: Federacije BiH (FBiH) i Republike Srpske (RS). Distrikt Brčko (BD) je treća zasebna administrativna jedinica pod isključivim suverenitetom države.

U Bosni i Hercegovini oko 75% stanovništva pokriveno je uslugom sakupljanja otpada, s pokrićem koji je u većim gradovima manje ili više potpun, ali se u ruralnim područjima spušta na vrlo nisku razinu.

Entiteti igraju važnu ulogu u razvoju gospodarenja otpadom u BiH
Razvoj i provedba politika upravljanja otpadom odgovornost je entiteta (FBiH i RS) i BD-a. Zbog toga su tri institucije odgovorne za razvoj i provedbu politike gospodarenja otpadom u Bosni i Hercegovini:

Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH (FBiH),
Ministarstvo za prostorno uređenje i građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske,
Odjel za prostorno uređenje i vlasničke poslove Vlade Brčko Distrikta.

Propisi o gospodarenju otpadom u BiH regulirani su s tri glavna entitetska zakona i njihovim podzakonskim aktima:

Zakon o gospodarenju otpadom u RS (Službeni glasnik RS 113/13 i 106/15),
Zakon o gospodarenju otpadom u FBiH (Službene novine FBiH 33/03, 72/09),
Zakon o gospodarenju otpadom u BD (Narodne novine BD 72/09, 25/04, 1/05, 19/07, 2/08 i 9/09).

EU je prepoznala BiH kao potencijalnu zemlju kandidat za pristupanje. Obveze koje treba ispuniti da bi se to postiglo uključuju, između ostalog, usklađivanje s (okolišnim) direktivama EU. Stoga su entiteti u BiH (RS i FBiH) i Distrikt Brčko usvojili strategije gospodarenja otpadom kako bi poboljšali i razvili situaciju gospodarenja otpadom u Bosni i Hercegovini.

Glavni strateški i planski dokumenti su Strategija zaštite okoliša FBiH za razdoblje 2008. do 2018. godine, Strategija gospodarenja otpadom FBiH i Federalni plan gospodarenja otpadom 2012. do 2017. FBIH.

FBiH je trenutno u procesu izrade nove Strategije zaštite okoliša za FBiH za naredno plansko razdoblje od 10 godina i novog Federalnog plana gospodarenja otpadom koji bi zamijenio onaj koji je istekao 2017. Također, u FBiH kantoni razvijaju vlastiti strateški dokumenti o gospodarenju otpadom kao dio njihovih zakonskih obveza koje proizlaze iz Zakona o gospodarenju otpadom.

Strategija gospodarenja čvrstim otpadom 2017. do 2026. (RS),
Strategija zaštite okoliša za razdoblje 2016. do 2026. (BD).
Početak reforme i trenutna situacija
Reforma gospodarenja otpadom u Bosni i Hercegovini započela je Nacionalnom strategijom gospodarenja čvrstim otpadom 2000. godine kao dio EU Phare programa. Program Phare jedan je od tri pretpristupna instrumenta koja financira Europska unija za pomoć zemljama kandidatkinjama iz Srednje i Istočne Europe u njihovim pripremama za pridruživanje Europskoj uniji.

Nacionalna strategija za čvrstim otpadom pokrenula je koncept regionalizacije u BiH, koji je kasnije postao dio zakona koji reguliraju gospodarenje otpadom u entitetima i BD-u. Koncept regionalizacije u BiH propisao je da je zemlji potrebno 16 sanitarnih odlagališta.

U BiH postoji nekoliko aktivnih regionalnih sanitarnih odlagališta: Smiljevići Sarajevo; Ramići Banja Luka; Brijesnica Bijeljina; Mošćanica Zenica; Uborak Mostar; Crni vrh Zvornik; Eko-sep Živinice (još uvijek u izgradnji) i Kurevo Prijedor (još uvijek u izgradnji). Međutim, broj nesukladnih komunalnih odlagališta i divljih odlagališta i dalje je velik. Također, zemlji nedostaju uređaji za odlaganje posebnih kategorija otpada, koji obično završe na komunalnim odlagalištima opasnim po zdravlje ljudi i okoliš. Trenutne stope recikliranja daleko su niže od onih postignutih u drugim europskim zemljama. Veliki broj divljih odlagališta otpada, niske stope recikliranja i broj nesukladnih komunalnih odlagališta otpada ugrožavaju okoliš i klimatske promjene zagađenjem i ljudskim zdravljem općenito.

Prema izvješćima Agencije za statistiku BiH za 2018. godinu, stanje gospodarenja otpadom opisano je sljedećim pokazateljima:

Procijenjena količina proizvedenog komunalnog otpada u 2018. godini: 1.243.973 tona, odnosno 355 kg po stanovniku godišnje, odnosno 0,97 kg po stanovniku dnevno.

U 2018. godini prikupljeno je 920.540 tona komunalnog čvrstog otpada, što je 0,7% više u odnosu na prethodnu godinu.

U ukupnoj količini prikupljenog otpada mješoviti komunalni otpad čini 90,9%, odvojeno sakupljeni otpad 4,0%, otpad iz vrtova i parkova 3,1% i ambalažni otpad 2,0%.

Napredak i problemi u sektoru

Sektor upravljanja čvrstim otpadom u BiH postigao je veliki napredak posljednjih godina. Prvo, koncept regionalnog zbrinjavanja otpada razvijen je u BiH i trenutno se provodi. Također, uz zakonodavstvo, koje je u nedavnoj prošlosti značajno poboljšano u oba entiteta, određena sredstva uložena su u odgovarajuću infrastrukturu za uspostavljanje i razvoj integriranog sustava gospodarenja otpadom.

Unatoč ovom napretku, u sektoru ostaju značajni problemi:

Cijene usluga u domaćinstvu nisu dovoljne da pokriju troškove sakupljanja otpada;
Nizak interes privatnog sektora zbog visokog financijskog rizika zbog neplaćanja kućanstava tvrtkama za prikupljanje otpada;
Ne postoji odvajanje, recikliranje ili obrada otpada (uz neke manje iznimke);
Općine su odgovorne za provedbu politika gospodarenja komunalnim otpadom, ali im nedostaju sredstva za ulaganje, podizanje svijesti javnosti i izgradnju kapaciteta za poboljšanje gospodarenja otpadom;
Institucionalna nesposobnost na nacionalnoj i lokalnoj razini, kao i nedostatak suradnje na entitetskoj i lokalnoj razini; i
Nedostatak pouzdanih podataka zbog vrlo složene vladine strukture.